Prije dvije godine sam napisao blog na temu kako akademici mogu koristiti društvene medije da podijele svoja istraživanja i tako unaprijede svoje profesionalne mogućnosti. Međutim, aspekti moje nakane u jednom širem smislu se odnose i na istraživače i stručnjake generalno. Ipak, ova dva teksta se trebaju čitati zajedno.
S obzirom na nedostatak kompetentnog stručnog usavršavanja u većini balkanskih univerziteta, moramo napraviti važnu distancu prije nego što proširimo ovu diskusiju. Da bismo izvukli što više iz našeg angažmana kao istraživača i stručnjaka na društvenim mrežama, sljedeće mora biti zadovoljeno:
1. Vi morate istinski biti stručnjak i kompetentan istraživač.
2. Vi morate biti istinski zainteresirani da doprinosite savremenim političkim debatama.
Društveni mediji će možda čak i više nego sistem akademskih recenzija otkriti plagijarizam u kratkom roku. U skladu s tim fokusirajte svoju energiju na poljima koja ste savladali ili s kojima se aktivno bavite; ne uključujte se u rasprave koje su van vašeg stručnog znanja.
Također, ne postoji zamjena za vlastitu strast i odlučnost. Ideja učestvovanja u javnim političkim debatama ne bi trebalo da bude poseban izazov za vas. Ako jeste, onda istraživanje i politika vjerovatno nisu struke za vas. Morate shvatiti da je primarna svrha našeg rada da obavijestimo javnost kako bi pomogli napore zakonodavca i aktivista, i u konačnici unaprijedili “javno dobro”.
Kada ovo shvatite, nužnost uključivanja u javni prostor i povezivanje s drugim profesionalcima postaje očigledna. Drugim riječima, ovo nije poduhvat za materijalnu dobit, već je, moram ponovo naglasiti, javno dobro koje mi kao istraživači pružamo svojim sugrađanima.
U skladu s tim, postoje tri ključna savjeta koja biste vi trebali pratiti u izgradnji vaših društvenih i profesionalnih profila. Ukratko: trebate specijalizirati, informirati i trebate promovirati sebe i druge.
Specijaliziranje
Unatoč činjenici da sam studirao političke nauke, čak doktorirao, znam vrlo malo o politici Kambodže. Niti sam stručnjak u politici jugoistočne Azije. Moja ekspertiza je u politici jugoistočne Evrope. U najširem smislu, moja istraživanja su o politici postratnih i postautoritarnih država. Ali čak i ovdje bih naglasio moj poseban interes u ulozi društvenih pokreta u širem procesu demokratizacije tih društava.
Ova specifičnost nije cjepidlačenje. U svijetu društvenih medija, važno je da vaša publika odmah razumije kakvu uslugu vi njima nudite. I to je zaista usluga. A vaša publika jesu svi drugi istraživači, stručnjaci i novinari, svi koji zavise od podataka i analiza koje vi nudite.
Specijalizacija zahtijeva visok stepen strpljenja i dotjerivanja onoga što stavljate na vaš profil. Izgradnja publike će zahtijevati vrijeme i dosljednu pažnju. Ali ispravno urađen sadržaj profila brzo će postati vlastita nagrada. Na ovaj način će te proširiti svoju zajednicu vršnjaka i vaše mogućnosti da dijelite vaša istraživanja.
Osim velikih korporativnih ili organizacijskih naloga, dobri primjeri specijalista s Twittera su Jay Ulfelder i Koen Slootmaeckers, iz čijih profila smo u mogućnosti da zaključimo vrlo brzo kakvu uslugu ti stručnjaci nude.
Informiranje
U tom smislu, vaš profil treba pružiti dokaze o sposobnostima i uvidima koje vi možete dodati pojedinačnim projektima. Ideja nije da zamijenite vaše publikacije, već da ih dopunite kroz angažman i promociju među svojim vršnjacima i saradnicima.
Ipak, morate ponuditi sadržaj. Poruke koje isključivo traže nešto od vaše publike (npr. pročitajte moju knjigu / izvještaj / komentar) ne unapređuju vaš kredibilitet. Poruke koje pružaju informacije vašoj publici su te koje prikupljaju najviše interakcija i odgovora. Dosljedno pružanje takvog sadržaja je ono što vas pretvara u lice koje treba slijediti, i eventualno vam pruža dodatne profesionalne mogućnosti.
Evo dobar primjer istraživačice koja dijeli “radoznalost” sa svog posla, i tako dobija široku pažnju. Pratite ovaj primjer i zapamtite da grafikoni uvijek pomažu.
Promoviranje
Moje kolege često pogrešno shvaćaju pojam “promocije” vizualnih društvenih medija. Ne mislim ovdje na arogantnu samopromociju ili čak samo “umrežavanje” već nešto više nalik na “virtualnu izgradnju zajednice”. Na Zapadnom Balkanu to je od posebnog značaja jer su mogućnosti da se mladi profesionalci sastaju ovdje posebno ograničene.
Društveni mediji pružaju važan put za samoorganizaciju i interakciju izvan postojećih institucionalnih konteksta, one sa svim pratećim problemima koje sam ranije spomenuo. Te nove opcije pružaju platforme za mlade profesionalce za širenje svojih istraživanja, kontra postojećih granica i barijera naših društava. Iako će ove početne interakcije biti “virtualne”, one se ipak mogu brzo prevesti u stvarni svijet.
U skladu s tim, ovdje je opet važno da djelujete u skladu s idejom pro bono publico. Promovirajte rad vaših kolega; podijelite njihove tekstove sa zainteresiranom publikom na profesionalan način. Uzdižući njihov rad i njihov profil će isto tako koristiti i vama, jer šira, dinamičnija istraživačka zajednica u regiji ima koristi za sve nas. Umjesto da gledate to kao stvar konkurencije za ograničene resurse, vaš društveno-medijski angažman trebao bi da bude vježba u stvaranju dodatne vrijednosti i otvaranja mogućnosti i prilika za sve nas.
Ali, zapamtite da ove opće smjernice nisu garancija uspjeha, pogotovo ne u konkurentnoj struci savremene istraživačke zajednice. Ipak, ozbiljno prisustvo na društvenim medijima je neizbježna potreba za bilo kojeg mladog profesionalca. A, izgradnja odgovarajućeg profila je vještina kao i svaka druga, koja se mora naučiti, savladati i provoditi.