Statistika (ni)je važna: javne politike i večera za pet

Svako promišljanje o važnosti blagovremenih, što pouzdanijih i što obuhvatnijih statističkih podataka (u daljnjem tekstu: “statistika”) za razvoj jednog društva mora krenuti od pitanja o namjerama i očekivanjima koje društvo ima od javnih politika.

Koliko su u pripremi večere za prijatelje važne informacije o ukusima gostiju i budžetu domaćina, toliko je i kvalitet statistike važan za uspjeh javnih politika. Za pripremu večere važno je znati koliko će ljudi doći, koliko je novca na raspolaganju i koliko hrane treba kupiti. Dobro je znati i šta gosti vole jesti, te koliko uobičajeno jedu. Naravno, ako su cilj zadovoljni gosti i održiv budžet. Ali, pripremi večere može se pristupiti i drugačije: hrane će biti koliko bude, bez obzira na broj pozvanih i onih koji će doći. Sve zavisi od namjere i mogućnosti domaćina, ali i od očekivanja gostiju. Međutim, rizikuje se da gosti sa večere odu nezadovoljni – ili gladni. Prevedeno na “jezik” javnih politika, različiti pristupi u njihovom kreiranju i implementaciji su mogući, ali se pristupima koji nisu zasnovani na činjenicama i pokazateljima rizikuju pogrešne mjere i neadekvatni, tj. neželjeni rezultati.

Vlade u Bosni i Hercegovini (BiH) provode javne politike, od zdravstvene i penzijske do boračke ili infrastrukturne. Javne politike se provode kroz usvojene zakone, dok za neke politike postoje i strateški dokumenti, te pripadajući akcioni planovi i budžeti. Kvalitet i rezultati javnih politika zavise i od kvaliteta i dostupnosti statistike. Ovaj tekst razmatra usklađenost statistike u BiH sa standardima EU i moguće prednosti koje bi usklađivanje bosanskohercegovačke statistike sa standardima EU imalo na poboljšanje kvaliteta javnih politika u BiH.

Tokom 2013. godine Evropska statistička agencija (EUROSTAT) izvršila je procjenu usklađenosti zvanične statistike u BiH sa statističkim standardima Evropske unije. Tok procjene odvijao se na način da je EUROSTAT prvo dostavio Agenciji za statistiku BiH listu različitih vrsta statistike i tražio od zaposlenih u njoj da izvrše samoprocjenu usklađenosti rada Agencije sa standardima EU: kako raznovrsnost podataka tako i način, brzinu i kvalitet prikupljanja statistike u odnosu na standarde EU. Procjenu usklađenosti bosanskohercegovačke statistike zatim su, nezavisno od samoprocjene, napravili i stručnjaci EUROSTAT-a. Rezultati njihove procjene dostavljeni su Agenciji za statistiku BiH, ali nikada nisu javno objavljeni. U think tanku Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) sredinom 2015. godine objavili smo rezultate ove procjene.[1] Oni su pokazali da je 2013. godine EUROSTAT ocijenio da je statistika u BiH “malo usklađena sa statističkim standardima EU” te da postoje ogromni nedostaci u bosanskohercegovačkoj statistici, kao i da BiH, u pogledu raznovrsnosti podataka, načina i brzine njihovog prikupljanja, nije dosegla većinu standarda EU.

Rezultati iste procjene za zemlje uključene u politiku proširenja EU pokazali su da je statistika u BiH, nakon Kosova, najmanje usklađena sa standardima EU, što dodatno ukazuje na to da BiH ne ulaže dovoljno “truda” u kvalitet svoje statistike.[2]

Za osmišljavanje i provođenje javnih politika u BiH, ali i za provođenje Reformske agende, koju su sredinom 2015. godine usvojile bosanskohercegovačke vlade, zabrinjavajuća je procjena EUROSTAT-a o slaboj usklađenosti bosanskohercegovačkih finansijskih statistika sa standardima EU.[3] Jednako su neusklađene, naprimjer, bosanskohercegovačke statistike za područja zdravstva, transporta, ribarstva, te informatizacije.

Insistiranje na usklađivanju sa standardima EU BiH bi pomoglo u postizanju dva važna cilja. Prvi je cilj osiguranje komparabilnosti podataka sa podacima zemalja regiona i EU, što bi omogućilo lakše poređenje stanja u pojedinim segmentima sa stanjem u ovim zemljama. Drugi je cilj dostupnost više podataka, jer standardi EU u odnosu na bosanskohercegovačke statističke standarde traže više pokazatelja, te insistiraju na bržem i pouzdanijem prikupljanju podataka.[4] Ovo bi BiH ponudilo širu i pouzdaniju osnovu za procjenu vlastite situacije i mjera koje treba usvojiti i provesti u okviru svojih javnih politika.

Uzmimo kao primjer usklađenost bosanskohercegovačke statistike u turizmu sa standardima EU. Vrlo često u medijima možemo pročitati kako je broj turista u BiH u stalnom porastu, te kako je turizam prosperitetna grana sa sve više investicija.[5] Pitanje je koliko su prezentirani podaci pouzdani, ali i da li bi odgovarajućim mjerama u okviru politike turizma bilo moguće ostvariti još veći rast i profit. Uloga statistike je da pomogne dati što preciznije i korisnije odgovore na ova pitanja.

Procjena je EUROSTAT-a iz 2013. godine da su bosanskohercegovačke statistike u oblasti turizma vrlo malo usklađene sa standardima EU. Bosanskohercegovačka statistika ne samo da prikuplja manji broj podataka od standarda EU, već i na drugačiji način i, kao što je to ranije naglašeno, sporije. Bosanskohercegovačka statistika tako nudi podatak o broju noćenja stranih i domaćih turista, nudi nam detaljniji pregled broja turista prema njihovom državljanstvu, te prati četiri tipa turističkih objekata: hoteli, odmarališta, kampovi i ostali smještaj.[6] Standardi EU zahtijevaju puno više detalja: od tačno određene klasifikacije veličine i vrste turističkog objekta, do zasebnih podataka za različito naseljena i različita geografska područja.[7] Također,  standardi EU propisuju i brzinu i način prikupljanja podataka. Usvajanje standarda EU za statistiku u turizmu potencijalno bi pomoglo BiH da, u svoju korist, može odgovoriti na pitanje da li se, gdje i zašto događa porast turista i šta se može uraditi da on bude još veći. Jednom kada se odrede mjere, prikupljanje pouzdanih statističkih podataka pomaže i evaluaciji uspjeha provedenih mjera.

Ako pogledamo Strategiju razvoja turizma Federacije BiH za period od 2008. do 2018. godine (usvojena u decembru 2008. godine), možemo uočiti da je veći dio podataka korištenih u ovom dokumentu zasnovan na “okvirnim procjenama”.[8] Pokazatelji turizma koji su korišteni u Strategiji nisu u skladu sa prethodno spomenutim standardima EU. Strategija je zasnovana na kompliciranijoj kvalifikaciji vrste turističkog smještaja, koja pravi nejasnu razliku između motela, prenoćišta i pansiona. Nejasna je i korelacija takvog razvrstavanja sa predloženim pravcima razvoja turizma u FBiH. Okvirni podaci koji su korišteni u dokumentu otvaraju prostor za uvjerenje da bi pouzdaniji i kvalitetniji statistički podaci stvorili pretpostavke za postizanje boljih rezultata u turizmu FBiH.

Dva su puta ka bržem i većem usklađivanju bosanskohercegovačke statistike sa standardima EU. Prvi je put da EU, u okviru procesa približavanja BiH članstvu u EU, insistira na usklađivanju sa standardima EU. Iskustvo sa Grčkom daje razloga za nadu da će EU insistirati na tome, ali netransparentnost EUROSTAT-ove procjene iz 2013. godine govori da smo još uvijek daleko od toga. Drugi je put insistiranje u BiH da se javne politike zasnivaju i provode na osnovu što detaljnijih i kvalitetnijih statističkih podataka. Takvo insistiranje moralo bi doći od strane onih koji bi trebali imati interes da javne politike daju što bolje rezultate, ali i od onih kojima su kvalitetni podaci važni za proučavanje i istraživanje javnih politika –  akademska i istraživačka zajednica. U najboljem slučaju oba bi se puta trebala događati paralelno.