Upute autorima

Cilj ovoga web-portala je okupiti različite aktere iz domena društvenih istraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH) i uvesti u dijalog – ali, ujedno, i u javni prostor – različite i argumentirane stavove, mišljenja i perspektive o trenutnom položaju i stanju istraživačkog rada u oblasti društvenih nauka, nedostacima postojećih politika u ovoj oblasti, kao i o mogućnostima njihovog unapređenja.

FORMATI TEKSTOVA

Kako bi se obuhvatile ne samo različite teme, nego i različiti pristupi problematiziranju pojedinih tema, tekstove je, u saradnji sa uredništvom, moguće objaviti u jednom od sljedećih formata:

  1. Policy brief
  2. Policy memorandum
  3. Discussion paper (osvrt)
  4. Working paper
  5. Intervju
  6. Blog post

Kratki opis formata:

1. Policy brief (2000‒4000 riječi): Policy brief nastaje na osnovu rezultata provedenog istraživanja, koji pružaju osnov za problematiziranje određenih javnih politika. Stoga se policy brief piše na osnovu prethodno provedenog policy istraživanja ili policy analize, sa namjerom da se argumentirano ukaže na propuste postojećih politika i mogućnosti njihovog unapređenja kroz definirane preporuke. Preporuke koje autori daju na kraju policy briefa trebale bi biti iscrpnije i pružiti uvid u načine njihove implementacije i rezultate koje bi one polučile.

2. Policy memorandum (1000‒2000 riječi): Forma policy memoranduma podrazumijeva argumentiran i sistematično izložen prijedlog politike, koji izrađuje jedan ili više autora, na osnovu međunarodnih standarda, rezultata istraživanja i drugih dostupnih relevantnih podataka i informacija. Policy memorandum treba biti utemeljen u činjenicama, ali ujedno i dovoljno persuazivan kako bi ostvario potrebni utjecaj na donositelje odluka i širu javnost. Značajan element policy memoranduma je komparativna perspektiva, te bi autori, stoga, trebali ponuditi uvid u primjere dobre prakse u lokalnoj zajednici, regiji ili svijetu, bilo da se radi o relevantnim politikama ili konkretnim institucijama. Na kraju, autori policy memoranduma, na osnovu izloženih podataka, trebaju definirati opće preporuke upućene donositeljima odluka.

3. Discussion paper (osvrt) (2000‒4000 riječi): Svrha discussion papera (osvrta) je otvaranje rasprave o stavu ili argumentu, sa namjerom da se ponudi drugačija perspektiva o određenoj temi ili da se pobije ranije iznesena teza. Osim toga, autor u osvrtu može izlagati polemički, uključujući više različitih perspektiva, sa krajnjom namjerom da izdvoji onu koju smatra posebno utemeljenom ili uvjerljivom. Ova forma nužno ne iziskuje provođenje istraživanja, nego se zasniva na korištenju i interpretaciji više različitih izvora, teorijskih koncepata i istraživačkih nalaza.

4. Working paper (do 8000 riječi): Radni materijal predstavlja publiciranu radnu verziju istraživanja, odnosno prvo predstavljanje nalaza studije. U tom smislu, finalna objavljena studija može se bitno razlikovati od verzije objavljene kao working paper. U ovoj je formi neophodno prezentirati rezultate istraživanja ili analize, a argumentaciju bazirati isključivo na činjenicama.

5. Intervju (do 4000 riječi): Intervju se radi sa istaknutim stručnjacima iz pojedinih oblasti ili sa relevantnim akterima u oblasti politika istraživanja u društvenim naukama. Odabir sagovornika vrši se prema kriteriju relevantnosti, a prije samog obavljanja razgovora bitno je da se intervjuer upozna sa radom sagovornika, odnosno njegovim stručnim ili naučnim doprinosom na osnovu kojeg nam njegovi stavovi i mišljenje postaju relevantni. Autori, tj. osobe koje intervjuiraju, dužni su osmisliti nacrt niza pitanja koji šalju urednicima na odobrenje.

6. Blog postovi (800‒1800 riječi): Svrha blog postova jeste obrada značajnih i/ili aktuelnih tema na jednostavan i sažet način kako bi se one približile širem auditoriju. Postovi trebaju biti jasni i koncizni, a s obzirom na to da ciljaju na različitu publiku, trebaju ostati u publicističkom registru, bez opterećivanja teksta stručnim terminima i objašnjenjima. Ova forma naglašava autorstvo, lični stil i doprinos autora. Stoga je postove moguće, osim u bezličnoj formi, pisati i u prvom licu jednine, dok je određene stavove moguće potkrepljivati ličnim iskustvima, anegdotama i sl.

a. Analize – Analitički postovi u kojima se autor prilikom izlaganja primarno oslanja na činjenice i podatke iz kojih izvodi relevantne zaključke. U ovoj vrsti teksta se nastoji izbjeći baratanje neprovjerljivim informacijama ili ličnim uklonima koji nisu rezultat stručnih razmatranja. Ukoliko to tekst dopušta, poželjno je da autor definira kraće preporuke ili smjernice za promjenu određenih politika ili rješavanje problema, no takve preporuke trebaju biti uopćene i bez detaljnijeg pojašnjenja načina njihove implementacije ili efekata koje one proizvode. 

b. Komentari – U komentarima autori nastoje izložiti svoje mišljenje, odnosno sud o nekom problemu, oslanjajući se pri tome primarno na svoje stavove i znanje, ali potkrepljujući ih činjenicama, podacima, drugim izvorima i sl. Ovaj tip posta zahtijeva veću persuazivnost i dopušta nešto veću subjektivnu intoniranost teksta u odnosu na analize.

c. Preporuke – Preporuke su tip posta u kojem autori na osnovu vlastitog znanja i ekspertize razrađuju argumentirane preporuke za rješavanje određenog problema ili izmjenu postojećih politika, ukazujući na očekivane ishode u slučaju primjene predloženih preporuka. U ovom tipu posta autor se oslanja na činjenice i znanja iz date oblasti i minimizira ulogu svojih komentara koji nisu u funkciji objašnjenja dijela preporuka (izbjegava se upotreba anegdota, emotivnog odnosa i sl. u svrhu zagovaranja prijedloga).

STRUKTURA TEKSTA I FORMALNE KARAKTERISTIKE DOKUMENTA

Prilikom pisanja teksta, autori se trebaju pridržavati principa jasnog, strukturiranog i analitičkog pisanja (uredništvo je autorima dužno u inicijalnom e-mailu dostaviti „Principe analitičkog pisanja”).

Svaki tekst mora biti u potpunosti izvorno djelo autora i ne smije sadržavati dijelove ranije objavljivanih tekstova njegovog autora, osim ukoliko drugačije nije dogovoreno sa uredništvom. U potonjem slučaju, svi korišteni dijelovi ranijih tekstova moraju sadržavati referencu na izvorne tekstove.

Autori uredniku / uredništvu dostavljaju potpun tekst, uključujući uredno navedene reference, opremu teksta (grafikone, tabele, slike i sl.) i prijedlog naslova.

Tekst treba biti dostavljen u .doc ili .docx formatu, a u naslovu dokumenta sadržavati ime i prezime autora teksta i datum slanja uredništvu.

Kada je riječ o dužim formatima, kao što su, naprimjer, policy memorandum, policy brief i sl., oni trebaju biti izrađeni u skladu sa Vodičem za stil i referiranje koje autorima dostavlja uredništvo.

Kada je riječ o kraćim formatima, kao što su blog postovi ili intervjui, potrebno je koristiti:

  • Times New Roman (koristiti ga konzistentno, u naslovu, tijelu i opremi teksta);
  • veličina fonta – 14 za naslov teksta, 13 za podnaslove, 11 za tekst i 10 za opremu teksta (grafikone, tabele, slike i sl.);
  • naslovi i podnaslovi trebaju biti boldirani;
  • nazivi grafikona, tabela, slika i sl. trebaju biti podebljani i napisani u kurzivu;
  • prored između redova je 1.0, dok se između paragrafa koristi jedan razmak u veličini fonta 11;
  • tekst je potrebno poravnati (justify), bez uvlačenja prve rečenice u paragrafu.

Sve korištene izvore potrebno je uredno navesti, na kraju teksta (endnotes) ili putem hiperlinka.

  • Endnotes: Preporučljivo je da se korištenje napomena na kraju teksta smanji u najvećoj mogućoj mjeri, te se stoga predlaže da se podaci o izvoru integriraju u sami tekst. Za sve korištene izvore koji nisu dostupni na webu potrebno je dati potpuni bibliografski zapis u skladu sa jednim od sljedećih standarda navođenja izvora
  • Hiperlinkovi: Za izvore dostupne na mreži potrebno je koristiti hiperlinkove. Stoga autor uredništvu treba dostaviti listu svih korištenih izvora sa weba u vidu URL-a izvorne web- stranice, naznačavajući dijelove teksta koji se odnose na pojedine izvore (preporučuje se korištenje fusnota za označavanje citiranih ili parafraziranih dijelova teksta).

Uz dostavljene tekstove, potrebno je priložiti i kraću biografiju (od 100 do 300 riječi), koja  obavezno sadržava informacije o tituli, poziciji, obrazovanju, radnom angažmanu i poljima naučnoistraživačkog interesa, te fotografiju srednje ili visoke rezolucije. Preporučljivo je i poželjno da autori dostave URL vlastitog LinkedIn i Twitter profila, e-mail adresu na koju ih čitatelji mogu kontaktirati te, u slučaju da autor vodi privatni blog ili web-stranicu, URL bloga / web-stranice.

RAD SA UREDNIŠTVOM I PRIJENOS AUTORSKIH PRAVA

Rad sa uredništvom: Tekstovi prije objavljivanja na web-stranici prolaze uredničku redakturu, lekturu i korekturu. Uređivačka politika okvirno je definirana, slijedeći u potpunosti smjernice iz „Uputa autorima”. Autor se, u dogovoru sa uredništvom, odlučuje za jedan od ponuđenih tematskih okvira i šalje prijedlog teme, koji uredništvo razmatra. Nakon odobrenja teme, autor prvi nacrt teksta dostavlja za dvije sedmice – u slučaju kraćih formata – ili prema dogovoru sa uredništvom, u slučaju dužih formata. Urednici vraćaju tekst autoru sa komentarima, sugestijama i predloženim korekcijama, onoliko puta koliko je potrebno da se dobije finalna verzija spremna za objavljivanje na web-stranici. Autori se, pristankom na pisanje teksta, obavezuju da će poštivati i slijediti „Upute autorima” i uzeti u obzir sve uredničke komentare i intervencije.

Autorska prava: Dostavljanjem naručenog teksta ili uratka uredništvu, prava na daljnje raspolaganje sadržajem, na distribuciju i objavljivanje podjednako uživaju autor teksta i Analitika – Centar za društvena istraživanja. Analitika ima pravo objavljivanja cijeloga ili dijela sadržaja u drugim medijima, kao i u drugim formatima, o čemu odlučuju urednički kolegij portala i Analitika. Autor također smije objavljivati dostavljeni tekst ili uradak u drugim medijima ili na privatnom blogu, bez pismenog odobrenja Analitike, ali sa jasno naznačenom referencom i linkom na izvorni tekst.

Kontakt: Redakciju portala PolicyHub možete kontaktirati na email: info@policyhub.net.